Znanstvenici dr. sc. Rebeka Mesarić Žabčić (Institut društvenih znanosti Ivo Pilar), dr. sc. Nikola Šimunić (Institut za istraživanje migracija) i doc. dr. sc. Kristina Toplak (ZRC SAZU Inštitut za slovensko izseljenstvo in migracije) sudjelovali su na znanstvenoj konferenciji Kontinentalna Hrvatska: povijesni kontekst, aktualnosti i perspektive u budućnosti (4), održanoj u Đakovu od 24. do 25. rujna 2026. godine u organizaciji Zavoda za znanstveni i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Đakovu, Instituta za istraživanje migracija, Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku, Veleučilišta PAR u Rijeci, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, Veleučilišta u Virovitici i drugih partnera.
Tema izlaganja, održanog u sklopu panela Demografija i migracije, bila je Prostorni obrasci migracijske bilance naselja Kontinentalne Hrvatske (2011. – 2021.): analiza prostorne autokorelacije. Istraživanje je nastalo u okviru znanstvenoga projekta Dinamika i izazovi migracije, remigracije i imigracije u Republici Hrvatskoj (DinamiRH), koji se provodi na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar. Voditeljica projekta je dr. sc. Rebeka Mesarić Žabčić, a dr. sc. Nikola Šimunić i doc. dr. sc. Kristina Toplak su članovi projektnog tima. Ovo istraživanje je bilateralno povezalo tri znanstveno-istraživačka Instituta koji se bave migracijama (i demografijom).
Istraživanje donosi detaljan uvid u prostornu dimenziju migracijskih procesa u Kontinentalnoj Hrvatskoj, pokazujući da snažan migracijski gubitak između 2011. i 2021. godine nije bio prostorno homogen niti slučajno raspoređen. Prostorno-statističkom analizom na razini više od 4.200 naselja utvrđena je statistički značajna pozitivna prostorna autokorelacija migracijske bilance, te su identificirani lokalni klasteri migracijskih dobitaka i gubitaka, kao i naselja koja odstupaju od svojega neposrednog prostornog okruženja.
Posebna znanstvena vrijednost istraživanja proizlazi iz pomicanja analitičkog fokusa s uobičajenih nacionalnih i regionalnih pokazatelja na mikrorazinu naselja, čime se otkriva izrazito fragmentirana geografija migracijskih procesa. Rezultati pokazuju da je negativna migracijska bilanca činila gotovo dvije trećine ukupnoga smanjenja stanovništva Kontinentalne Hrvatske između 2011. i 2021. godine, stoga upućuju na potrebu teritorijalno diferenciranog razumijevanja depopulacije i migracijskih procesa.